Da se živi Bog sam otkrio i nastavlja otkrivati ljudskome rodu osnova je kršćanske vjere. Sveto pismo, podjednako Stari i Novi zavjet, izvještavaju o načinu na koji se Bog prikazao u povijesti čovječanstva – posebice u povijesti Izraela, a vrhunski u osobi Isusa Krista. Bez ovog božanskog otkrivenja čovječanstvo bi propalo ne poznavajući pravi Božji karakter i volju, otuđeno od Njega grijehom i krivnjom.

Neka od najstarijih proročanstava na svijetu navješćuju da su pred našim planetom najdramatičniji događaji u ljudskoj povijesti: kraj svijeta kakvog poznajemo. Ta proročanstva ne određuju datum — ni godinu, ni desetljeće, pa čak ni stoljeće tog kraja. Pa ipak se nacrt povijesti čovječanstva dosad tako točno ispunio da je posljednji korak, jedini koji je još preostao da se ostvari, apsolutno siguran.

U mladosti se apostol Ivan bavio ribarenjem na Galilejskom jezeru. Napustio je to zvanje da bi postao učenik Isusa Krista. Putovao je raznim krajevima, propovijedao i podučavao o Spasitelju. Kao star čovjek, u posljednjim godinama prvog stoljeća izveden je na sud kako bi odgovarao za svoju vjeru. Rimski car Domicijan namjeravao je iskorijeniti kršćanstvo; dao je Ivana zatočiti na malom stjenovitom otoku Patmosu u Egejskom moru. (Otk 1,9) U progonstvu, u najtežim i obeshrabrujućim prilikama Ivan je primio viđenja; bilo mu je rečeno da ih zapiše u Otkrivenju, posljednjoj knjizi Novog zavjeta.

Napoleonov pohod na Egipat s vojnog je gledišta bio neuspješan. Ipak, Napoleon je poveo sa sobom 120 znanstvenika raznih profila koji su istraživali stara mjesta i skupljali arheološki važne predmete. Dok se radilo na iskopu kod grada Rosettea, pod rukovodstvom časnika Boucharda, pronađen je komad crnog bazalta dug 1,2 metra i širok 75 centimetara. Na njemu je bio ugraviran dekret Ptolomeja V. na trima pismima, hijeroglifima, grčkom i demotskom. Koristeći se tim novim otkrićem, francuski znanstvenik Jean-Francois Champollion uspio je dešifrirati hijeroglifsko slikovno pismo pronađeno na zidovima mnogih hramova i grobnica diljem Egipta.

Riječi su jako klizave. Često mislimo da dobro znamo što kažemo dok netko od nas ne zatraži da pojasnimo značenje riječi koje smo uporabili.

Uzmimo kao primjer riječ nadahnuće. To je lako, možda mislite. Kad god čitam Bibliju, ona me nadahnjuje i potiče na bolji život. Drugi pak može reći: "Osjećam nadahnuće kad gledam prekrasnu sliku ili slušam očaravajuću glazbu." A treći može reći. "Dobio sam nadahnuće!"

Prvi iskaz vjere adventista sedmog dana govori o Bibliji. U njemu se kaže:
"Sveto pismo, Stari i Novi zavjet predstavljaju pisanu Božju riječ koju su sveti ljudi. nadahnuti od Boga, izgovarali i zapisivali potaknuti Svetim Duhom. U toj Riječi Bog je ljudima povjerio znanje koje im je neophodno za spasenje. Sveto Pismo predstavlja nepogrešivo otkrivenje Njegove volje. Ono je obrazac za karakter, test za iskustvo, autoritativno objavljuje doktrinu i vjerodostojno je svjedočanstvo Božjeg djelovanja kroz povijest."

U stara vremena delfijsko proročište u Grčkoj tvrdilo je da pruža uvid u budućnost. Ljudi sa svih strana starog svijeta, bez obzira na društveni položaj, dolazili su u na ovaj udaljeni i goli brijeg u Grčkoj da čuju kakva ih budućnost čeka. Nakon obreda očišćenja na kastilijanskom izvoru, izišli bi pred proročicu da čuju zagonetne riječi o svojoj budućnosti.

Jedan intervjuist jednom je upitao Billy Grahama: "Kada biste morali ponovno proživjeti svoj život, što biste u njemu činili drukčije?" Njegov odgovor je bio: "Jedna od mojih najvećih žalosti je to što nisam dovoljno proučavao.Volio bih kada bi više proučavao i manje propovijedao. Ljudi me naprosto tjeraju da govorim mnogima kada bi trebao proučavati i pripremati se. Donald Barnhouse je rekao da bi, kada bi znao da Gospodin dolazi za tri godine, dvije proveo u proučavanju, a jednu u propovijedanju. Ja to sada pokušavam nadomjestiti."

Na sjeverozapadnoj obali Mrtvoga mora, na platou Khirbet Qumran, nalaze se ostaci drevnog samostana. Arheolozi su godinama znali za ove ruševine, ali njihov značaj nije otkriven sve do 1947. godine kad je ustanovljeno da je u Kumranu živjela zajednica muškaraca, poznatih kao eseni, prije više od dvije tisuće godina.

Ako tijekom čitanja Biblije naiđete na riječ ili rečenicu koju ne razumijete, nemojte s prijezirom odbaciti drevnu Knjigu i izjaviti da s njom više ne želite imati posla. Imajte na umu da ta Knjiga nije jeftini suvremeni roman, nego cijenjen i vrijedan stari spis.

Biblija je najstarija knjiga na svijetu i bila je najpopularnija knjiga davno prije no što su izdavači počeli voditi liste bestselera. Različita biblijska društva u svijetu danas prodaju ili poklanjanju više od dvadeset milijuna primjeraka godišnje. Biblija ili njezini dijelovi danas su dostupni na više od 2200 jezika.

 
Po čemu znamo da se možemo pouzdati u Bibliju? Koliko je ona vjerodostojna?

Dakle, volite čitati Bibliju! Znate li odakle je imamo? Zašto sadrži 66, a ne 83 ili 102 knjige? Zašto rimokatolički Stari zavjet ima sedam knjiga više od protestantskih ili židovskih izdanja?